Crnogorsko pitanje (1918 – 1931) pogledi iz inostranstva priredio Novak Adžić

U knjizi su obrađeni i objavljeni tekstovi iz knjiga Aleksandra Divajna, Ronalda Meknila, Antonija Baldaćija i Mila Petrovića – Njegoša. U predgovoru za knjigu Adžić zapisuje: „Među mnogobrojnim stranim autorima, koji su opservirali i analizirali istoriju Crne Gore, njenu ulogu tokom Prvog svjetskog rata, njen pravno-politički status od 1918. do 1931. godine, sa stanovišta crnogorskog zakonodavstva i međunarodnog prava; njenu tragičnu i surovu sudbinu nakon što je krajem 1918. godine postala žrtvom nasilne srpske okupacije i aneksije i bespravno apsorbovana u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. godine Kraljevinu Jugoslaviju), izuzetno značajno mjesto pripada, između ostalih, prof. Aleksandru Divajnu i prof. dr Antoniju Baldaćiju, kao i britanskom političaru Ronaldu Meknilu (lordu Kušendanu), ličnostima koje su odigrali značajnu ulogu u odbrani prava na postojanje Crne Gore, u vremenu kad je to pravo Crne Gore njoj bilo silom i prevarom oteto i flagrantno pogaženo. Među brojnim crnogorskim političkim emigrantima koji su od 1918. do 1931. godine, na stranim jezicima pisali o Crnoj Gori i njenom pravu na život kao samostalne države značajno mjesto zauzima, pored ostalih, i Milo Petrović-Njegoš, koji je o crnogorskom pitanju napisao nekoliko brošura i brojne druge tekstove. Objavljivanjem u ovoj studiji biografija (portreta) i radova Aleksandra Divajna, Antonija Baldaćija i Mila Petrovića-Njegoša, te govora u britanskom parlamentu Ronalda Meknila i njegovog teksta o crnogorskom pitanju, smatramo vrijednim u heruističkom i saznajnom smislu za istoriografiju u Crnoj Gori. Utoliko prije, što dvije brošure Aleksandra Divajna o crnogorskom pitanju, do sada nijesu bile objavljene u našoj istoriografiji, kao ni nekoliko parlamentarnih govora i jedan tekst Ronalda Meknila, i šest tekstova iz pisane zaostavštine prof. dr Antonija Baldaćija, te se u ovoj raspravi to čini po prvi put. Takođe, smatramo bitnim ponovo objaviti pogled na crnogorsko pitanje iz Londona 1931. godine, kojeg je u vidu brošure na engleskom jeziku objavio jedan od značajnijih crnogorskih političkih emigranata Milo Petrović-Njegoš. Brošure i drugi članci navedenih autora, koje publikujemo u ovoj studiji, predstavljaju istovremeno i istorijski izvor i istoriografsku literaturu i mišljenja smo da su dragocjeni za savremenu istorijsku nauku u Crnoj Gori“.