Zla kob stoljeća

Francuski istoričar, jedan od najpoznatijih svetskih autoriteta za istoriju Rusije, filozof i akademik Alen Bezanson, profesor na uglednoj pariskoj Školi za visoke studije u društvenim naukama – pisac poznatih knjiga: Žrtvovani carević (1967), Kratki tečaj sovjetologije (1976), Intelektualni izvori lenjinizma (1977), Sovjetska sadašnjost i ruska prošlost (1980), Zabranjena slika – Intelektualna istorija ikonoborstva (1994) – u najnovijoj knjizi Zla kob stoljeća – o komunizmu, nacizmu i jedinstvenosti Šoe, objavljenoj u jesen 1998, analizira na originalan način osnovne značajke totalitarizma XX veka, njihove zajedničke crte, kao i različite odnose istorijskog pamćenja naspram komunizma i nacizma. Knjiga je – po objavljivanju u Francuskoj – pobudila veliki interes širom sveta. U polemiku su se uključila velika imena iz celog sveta, istoričari, filozofi i novinari: Zbignjev Bžežinski, Timoti Garton Eš, Lešek Kolakovski, Ričard Pajps, Vladimir Bukovski i dr., polemiku u kojoj nisu osporavana stajališta i osnovni zaključci autora, već je – iz drugačijih uglova – bila samo produbljena i drugačije rasvetljena. Bezanson u ovoj svojoj knjizi razrađuje osnovne postavke iznete u svom govoru na zajedničkoj sednici pet Francuskih akademija – govor koji je u celosti objavljen kao dodatak u ovoj knjizi – a u kojem je pokušao objasniti razloge onoga što on naziva amnezijom komunizma i hiperamnezijom nacizma. Posebno zanimljivim delom knjige čini nam se onaj (četvrto poglavlje) u kojem Bezanson, nakon što je izvršio dijagnozu zajedničkih simptoma boljševičkog komunizma i hitlerovskog nacizma, daje teološku dimenziju celog pitanja, pokušavajući da i komunizam i nacizam uporedi s drevnim jeresima koje su se javljale u istoriji hrišćanstva na tragu različitih koncepcija o dobru i zlu.